HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Tuesday, February 23, 2010

Komissario Aderito de Jersus Soares: Intervensaun badak ba Parlamentu Nasional Iha okaziaun tomada de pose hanesan Comisariu Comisaun Anti Corrupsaun

Intervensaun badak ba Parlamentu Nasional Iha okaziaun tomada de posse hanesan
Comisariu Comisaun Anti Corrupsaun Timor Leste

Excelentísimu Presidenti Parlamento Nasional
Excelentísimu Primeiro Ministro ho Membru Governu tomak
Excelentísimu Senhor no Senhora Vise Presidenti Parlamento Nasional

Distintus deputadus/as
Reverendísimu Bispo Diosesa Dili no Baucau
Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas
Excelentísimu Representante Corpo Diplomatico sira

Distintus Convidados

Povu Timor-Leste tomak mak hau hakruk ba,

Dader diak ida ne’e hanesan momento istóriku ida ba nasaun Timor-Leste ne’ebé liu husi povu nia representante iha Uma-Fukun ida ne’e fó pose ba ha’u ata hanesan Primeiro Comisario ba Comisaun Anti Corupsaun (CAC).

Uluk nanain hau hakarak lóuva Parlamento Nasional ne’ebé konsege hala’o exercísiu demokratiku bót ida liu hosi debate kandidatura ba Comisãrio Comisão Anti-Corrupçao nian, ida ne’e hanesan parte importante ida husi haburas ita nia demokrasia ne’ebé sei kosok oan hela.

Ha’u hakarak lóuva Primeiro Ministro Sua excelénsia Sn. Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé ho nia esforsu tomak i ho korajen no dedikasaun bót konsege koalia no koorderna ho Chéfi Bancada hotu iha Uma-Fukun ida ne’e wainhira ita bót sira diskute konaba candidatura Comisario CAC nian.

Ita barak akompanha debate konaba Lei CAC nian desde inísiu hahú tinan rua kotuk ba to’o nia adopsaun iha Uma Fukun ida ne’e iha tinan kotuk. Kapaas tebes wainhira debate konaba candidatura CAC nian, ne’ebe dada ita barak nia atensaun, enerjía, matenek, emosaun nomos maturidade wanhira ita bót sira debate iha uma fukun ida ne’e.

Klaro, ha’u nia aan sai hanesan figura sentral iha debate hirak ne’e. Ha’u simu fiar ne’ebé mak ita bót sira fó mai ha’u. Fiar ida ne’e hanesan honra mos responsabilidade bot ida mai hau.

Ba maluk sira ne’ebé dúvida mai ha’u nia kandidatura, ha’u mós fó agredesimentu bót ba desafius neebé ita bót sira hato’o desde debate inisiu konaba kandidatura comisario CAC. Desafiu sira ne’e hotu ha’u simu demokrátikamente hodi bele sai insentívu bot ida mai ha’u nia aan hanesan Comisario, nomós ba CAC hanesan instituisaun foun ida.

Ha’u mos hakarak lóuva ha’u nia belun diak nain rua, Dr. Sebastiao Dias Ximenes no Dr. Ivo Valenti, ne’ebé mak kompete demokratikamente ho ha’u iha uma fukun ida ne’e iha semana hira liu-ba..

Ha’u sei loke aan atu koalia ho ita bót sira hotu hodi aprende husi ita bót sira nia matenek nomós esperiénsia, nune’e bele fó vantajen bót liu ba instituisaun foun ida ne’e. Ne’e mak prinsipiu republikanismu ne’ebé mak ita hotu hakarak hari’i. Prinsipiu politiku republikanismu nia sentidu mak laiha dominasaun, entre entidades sira hotu iha nasaun demokratiku ida. Politik republikanismu moderna, fó importansia ba koordenasaun, kolaborasaun no partipasaun ema hotu nian iha área públiku.

Debate konaba CAC hamosu spektrum rua. Iha parte ida, ita barak fiar ho espektativa aas, katak CAC sei bele ‘hapara’ KKN iha tempu badak. Balun hanoin katak wainhira CAC hamrik, CAC sei hahú kedas ho investigasaun ba aktus corrupçao i sei manda ba Ministeriu Públiko hodi hahú prosesa kedas. Iha parte seluk, balun krítika katak CAC hanesan deit ‘kurtina’ ida husi governu. Perspektivas rua ne’e iha nia rasasíno rasik.

Maibe, ha’u hakarak hateten katak perspektivas rua ne’e iha tendensia ida atu hare’e deit ba kurtu prazu ou tempu badak. Tendensia ida ne’e sai hanesan dezafius bót ida ba Comisaun Anti Corupsaun iha nasaun bar-barak.

Wainhira ita ko’alia konaba combate KKN, meius oin-oin mak ita tenke aplika. Losduni, laiha dúvidas katak públiku hakarak hare’e lalais, kazu hira mak CAC sei investiga ho klean hodi nune’e bele fó konfiansa ba Ministeriu Públiku atu bele prosesa lalais iha tribunal. Ba ida ne’e, hanesan Comisario CAC, hau hakarak hateten katak CAC sei análiza dokumentus sira ne’ebe’ mak iha ona. Atu hala’o funsaun ida ne’e, CAC sei halo koórdensaun ho entidades sira nebeé mak hala’o funsaun investigasaun ba kazu corupsaun durante ne’e. CAC mós sei simu fali keisa foun sira ne’ebe mak públiku atu hato’o iha tempu oin mai.

Maibe, ha’u mós hakarak bolu ita hotu nia atensaun, wainhira ita koalia konaba meius atu kombate KKN. Investigasaun criminal ne’e dalan ida deit. Ida ne’e, kna’ar ida deit tuir lei KAK nian. Kna’ar ida fali mak KAK tenkeser desenvolve asaun preventivu hodi bele kombate KKN hanesan hateten iha artigu 4 no 5 Lei CAC nian. Neduni, wainhira koalia konaba kombate KKN tenkeser desenvolve planu stratéjiku ida mak kompreensivu nebe’e inklui aspetus bót rua ne’e: Asaun preventivu nomos investigasaun criminal.

Losduni, atu halao misaun bot rua ne’e, primeiru pasu ba ha’u hanesan Comisario, hahú ohin loron ha’u sei fó enerjia tomak atu estabelese escritorio CAC nian hodi dezenha CAC nia strutura, nune’e bele hahú ho rekrutamentu ba staff iha tempu badak.

Nun’e iha semana rua laran ne’e, hau sei konsulta ho entidades sira nebe’e mak hare’e konaba asuntu corupsaun no boa governasaun nian. Hau sei konsulta mos ho hau nia belun sociedades civil sira nebe’e mak hare’e konaba asuntus hirak ne’e. Hodi nune’e, CAC sei bele elabora planu estratéjiku ida ba kurtu praju nomos ba tinan hat nian.

Hanesan Comisario CAC, hau kompriende públiku nia espetativa aas ba papel CAC nian. La sala, atu ita ema iha espetativa aas iha ita nia moris laran. Maibe espetativa a’as ne’e tenkeser mos akompanha ho planu ida mak klaru i aplikavel.

Ita hotu hatene katak durante ne’e keisas barak konaba KKN mak tama ona iha Ministériu Públiku, maibé la konsege prosesa. Balun fó rasaun katak ladun iha evidensia forte konaba keisas sira ne’e. Balun fali fó rasaun katak Ministeriu Públiku laiha rekursu naton atu prosesa kasu sira ne’e.

Ita tenke onestu, katak iha Timor-Leste ne’e, ita toman liu ho kultura oral, la’os hakerek ou escritu. Ida ne’e desafiu ba CAC atu forma ekipa investigativu ida mak forte, profesional no kredibel. Tanba wainhira ita koalia konaba investigasaun kriminal, liu-liu iha aspetu corupsaun nian, iha nia regras metin. La’os hanesan ita konta istória ba malu ka ita lekaar rumor iha sociedade ida nia let. Ida ne’e desafiu bót ba CAC atu buka halo kordenasaun diak ho entidades sira seluk nune’e bele halo investigasaun klean konaba asuntu korupsaun.

Sua. Excelensia Señor Presidente Parlamentu Nasionál

Peskiza barak hatudu malorek katak KKN hamenus konfiansa ba estadu, tan orgaun soberanu sira la konsege hala’o sira nia kna’ar hodi bele sérvi povu. Korupsaun hapara desenvolvimentu; desenvolvimentu ne’ebé ha’u advocasia ba mak desenvolvementu ida ne’ebé bele respeitu prinsipiu igualidade; desenvolvementu ida ne’e mak ho oin umanu nian (development with human face). Laos desenvolvimentu ida nebe’e habokur deit grupo ki’ik ida.

Esperiensia iha fatin barak hatudu mai ita katak servisu CAC atu susesu depende ba fatóres barak : hanesan vontade polítiku husi governu, rekursu humanu no finaceiro adekuadu, ekipa ida mak profesional no kredivel, nomós suporta husi públiku atu kombate korupsaun.

Nune’e, ha’u fiar katak ba ita TL, los ona katak ita iha CAC, maibe ha’u hakarak apelu katak esforsu atu kombate KKN tenkeser sai hanesan ‘movimentu nasional’ ida.

CAC hanesan organizasaun ida mak hamrik iha oin, maibe tenkeser mós hamosu ‘self-regulation’ husi orgaun hotu-hotu atu kombate KKN. Movimento Nasional kombate korupsaun ne’e tenkeser hahú husi aldeia, suku, distrito, mai to’o nivel nasional. Tenke hahú programa consiensializasaun husi eskola primaria mai to’o universitario sira.

Señor Presidente,

Hau sei la koalia espesífiku liu konaba asaun nebe’e mak CAC sei halo. Maibe hakarak uza oportunidade ida ne’e hodi hateten ba públiku katak iha tempu badak, CAC sei konsentra tebes ba hari instituisaun ida ne’e, liu husi rekrutamentu ba staff sira nomós sei tur hamutuk hodi halo planu stratejiku ida ba tinan hat nian. CAC sei informa ba públiku konaba oinsa lala’ok CAC nian kada fulan tolu-tolu.

Ha’u le’e notisias katak ONG balun hakarak availia ona CAC nia servisu iha loron 100 ba dala uluk. Ha’u simu hanesan desafiu ida, maibe ha’u fiar katak ita bot sira mós iha komprensaun no konhesementu bót konaba oinsa ita hari’i instituisaun ida husi ‘zero’.

Ha’u hakarak taka ha’u nia intervensaun badak ida ne’e ho anedota ida hanesan tuir mai ne’e. Tinan hira kotuk ba ha’u partisipa iha diskusaun ida konaba ‘hari’i dame no demokrasia’. Orador ida halo komparasaun entre nasaun tolu; ha’u temi deit nasaun ne’e nia naran mak nasaun A, nasaun B, ho nasaun C. Nia hateten nune’e, iha nasaun A, korupsaun akontese iha meja okos’ ; iha nasaun B korupsaun akontese iha meja leten ; maibe iha nasaun C korupsaun inklui meja ne’e rasik’.

Maluk sira hotu, ha’u fiar i konta ho ita hotu nia kolaborasaun iha spiritu no étika republikanismu nian, ho vontade politik di’ak, ita sei bele prevene Timor-Leste atu la monu ba kategoria nasaun A, B ka C hanesan ha’u hateten iha leten.

Ikus liu, ho hakraik a’an, hau simu responsabilidade bót ida ne’e, no hodi lolo liman ba malu iha kontestu ‘networked of governance’ (rede governasaun), ita bele ‘kombate korupsaun iha Timor-Leste.

Obrigado barak,

Hato’o iha Parlamento Nasional, 22 de Fevereiru de 2010

Komissario KAK -Adérito de Jesus Soares

Monday, February 22, 2010

IVO VALENTE: FUNSIONAMENTU KOMISSAUN ANTI KORRUPSAUN

Husi: Ivo Valente

Perspectiva Legal-JuridicaIha Loron 1 fulan Fevereiro tinan 2010, nudar loron istoriku ba estabeleshimento instituisaun Estado foun, nebe ita konese ho naran “KAK”/Komisaun Anti Korrupsaun, iha Loron neba, Parlamento Nacional Timor Leste, halao plenaria extra-ordinaria, hodi hili komisariu komisaun Anti Korrupsaun ba dahuluk. Instituisaun ida nebe, sei tau matan ba lalaok krime korrupsaun.Liu husi nia plenaria dia 22 de Fevereiro 2010, Presidente Parlamento Nasional fo ona posse ba komisario Eleito, Dr.Aderito de Jesus nudar komisariu dahuluk ba komisaun anti korrupsaun Timor Leste nian.Komisaun Anti Korrupsaun, estabelese bazeia ba Lei No. 8/2009 de 15 de Julho, nebe ho nia Missaun principal maka atu (hare artigo 4 ho 5 husi Lei n.8 /2008 ) “ procede assaun prevensaun noo investigasaun criminal ba krime sira korupsaun nian, krime sira nebe preve ona iha ita nia kodigo penal “ (Dekreto Lei No. 19/2009 de 8 de Abril, liu-liu artigo sira 292 too 301 kodigo penal).Hakerek nain fiar, katak emar barak tebes (komunidade Timor-oan, Internasional ka sosiedade Sivil sira) tau hela sira nia espectativa /esperansa boot, ba komisaun ida nee, atu kontrola, monitoriza, no foti medidas prevensaun ka reprensaun ruma nebe adekuadu/Los, atu bele, hatudu kbiit professional ho koragem hodi halakon ka (pelu menus) hatun numero korrupsaun, nebe emar balun duun akontese, iha ita nia Let.Ba entidade sira tomak, esperansa bele iha, no ita hotu fiar katak so ho profesionalidade, koragem no apoiu vontade politika diak husi Estado maka bele lori suksesu ba servisu sira komisaun ida nee nian. Ne La signifika katak, apoiu sira nebe fo husi parte tomak bele garante ona servisu komisaun ida nee, maibe, barak liu depende mos ba efektividade, professionalismu noo imparcialidade husi komisaun rasik, tantu kbiit professional iha area direito, administrasaun publica, akuntabilidade publika, ekonomika, etc.

Komisaun persisa duni apoiu oin-oin atu bele funsiona ho professional, digno, hodi bele garante eradikasaun/halakon krime korrupsaun iha Timor Leste, noo liu-liu atu bele manan konfiansa/fiar husi parte hotu-hotu.Komissaun Anti korrupsaun, iha nia funsionamentu lor-loron, sei nessesita relasaun/kolaborasaun metin ho Instituisaun Estado relevante sira seluk, liu-liu kolaborasaun ho Procuradoria Geral da Republika,Komisaun Funsaun Publica, Komisaun ba Protesaun testamunha, Inspesaun Geral Estado, Provedoria Direitos Humanos noo Justisa, Policia Nacional Timor Leste (maske komisaun ne rasik, sei iha nia policia especial), Interpol, Gabinete Vice-Primeiro Ministro ba Assunto Administrasaun no Gestaun Estado nian, etc…

Iha nia funsionamento, barak liu maka sei vincula komisaun ida nee ho Procuradoria Geral da Republica, tamba hare ba nia artigo sira iha Lei No. 8/2009, liu-liu iha artigo 3) No. 2 ho 3 konaba Natureza komisaun nian, nebe preve katak komisaun nudar instituisaun nebe ho Estatuto orgaun Policia criminal espesializada, independente. Ho qualidade ida nee, komisaun aktua sob dirasaun husi Autoridade Judisiaria kompetente, tuir termo lei nian (nos termos da Lei).Iha artigo ne Legislador sira hatudu sintidu katak, komisaun nia funsaun, sei halao independente maibe sei aktua ho dirasaun husi Procuradoria Geral da Republica ka Tribunal ( nos termos da Lei,refere ba artigo 1 alinea b husi Decreto Lei No.13 / 2005 iha 1 de Dezembro, konaba se maka Autoridade Judisiaria/Maka Procurador ka Juiz sira).

Komisaun Anti Korrupsaun, iha nia la-laok servisu loron-loron nian, sei hetan mos apoiu husi Adjuntos sira,teknico sira (bele tekniku investigadores, konsultores iha areas oin-oin, hanesan Engenaria, akuntabilista, ekonomista, funsionario adminitrasaun, logistica, etc).
Emar professional sira, nebe servisu ba komisaun nee, sei iha dever oin-oin, atu assegura sira nia kbiit hodi lori suksesu ba servisu komisaun.Professional sira, sei servisu ho konfidensialidade/kaer metin Segredo, tuir artigo 14, 15, 16 alinea/numero 3,noo artigo 18, Lei numero 8 / 2009. wainhira viola dever ba konfidensialidade ida nee, sira sei iha responsabilidade penal tuir artigo 291 Codigo Penal,ho sansaun penal tama ba kadeia,bele husi tinan 1 ba too tinan 6, (Decreto Lei No.19/2009, de 8 de Abril), no sira mos bele konsidera viola artigo 74 husi codigo processo penal Timor Leste nian (Decreto Lei No.13 / 2005 iha 1 de Dezembro) konaba segredo de Justisa.Wanhira Komisaun halao inquerito criminal ruma hasoru emar balun ( nebe iha indisius ba krime korrupsaun nian ), nia sei iha garantia balun hodi halao sira nia knar professional ida nee, entre garantia balun maka preve ona iha artigo sira husi artigo 17 too artigo 27 husi Lei 8/2009. katak atu bele halao investigasaun nebe diak, komisariu ka emar nebe komisariu indika ( atu halao knar inquerito) sei iha mos direito balun nebe hanesan mos ho Policia Nacional Timor Leste hetan, exemplo, iha direito ba assesu livre, bele husu kolaborasaun ba autoridades policia, labele hetan sensura/interferencia wainhira troka korespondensia ruma.Komisaun iha kompetensia, atu bolu ka notifika emar ruma atu aprezenta-an ba instituiaun nee, nudar sasin ka hodi hetan informasaun adekuadu hodi deskobre krime, (hodi fo sira nia depoimento), emar sira nee, iha dever atu kolabora no fo informasaun Lolos ba komisaun, se La nune, emar sira nee, sei hetan resposabilidade criminal tuir termos artigo 19 Lei KAK nian, nebe Legislador refere mos ba sansaun iha Legislasaun penal noo prosesual penal. Iha situasaun artigo 19 nee, komisaun iha dever atu aplika normas sira iha artigo ruma husi kodigo penal Timor Leste nian, hanesan artigo 300. ( konaba rekuza atu koopera).

Atu hetan provas nebe diak,kredivel noo bele favorese inquerito ba krime korrupsaun, testemunha sira ka emar ruma nebe fo informasaun bele hetan protesaun especial (direito nebe komisario bele rekere ba komisaun protesaun testamunha nian), ho protesaun especial atu garante seguransa testemunha nian, tuir artigo 22 husi Lei KAK, iha norma ida nee, Legislador pretende Lori komisaun ida nee, atu mos refere ka aplika Lei No.02/2009 de 17 de Fevereiro, konaba Protesaun Testemunha sira nian. Buat nebe tuir konesimentu hakerek nain, too ohin Loron ita nia Estado seidauk hari komisaun especial ida ba protesaun ba testemunha sira.

Atu mos, komissaun Anti Korrupaun nee funsiona ho diak, noo sasin/ testemunha sira bele iha koragem atu fo sira nia testemunho/sasin, Estado liu husi Lei ba protesaun Testamunha, tenke iha kbiit nebe biban hodi hari lalaiss komisaun ba protesaun testemunha nian. ( tamba Lei protesaun ba testamunha nebe refere, deskreve/regula ona, oinsa medidas protesaun ba identidade testamunha ka ba sira nia familia no sira nian riku soin), iha situasaun Timor Leste, hakerek nain sugere ba Ministerio de Justisa atu ho biban, hari komisaun protesaun ba testamunha, hodi akompanha servisu KAK, nomos serviu Tribunal ka Ministerio Publico wainhira persiza.KAK, nudar instituisaun nebe iha estatuto hanesan Policia Nacional Timor Leste (hare art, 3 n.2 Lei 8/2009), iha nia kompetencia balun nebe sei beneficia servisu professional komisaun nian, ( hare kompetencia especial balun konaba poder jeral Policia-iha artigo sira 52 too 57 iha codigo processo penal). hanesan mos, kbiit ka kompetencia atu halao, Buska, revista no apreensaun urgente.Iha situasaun urgente KAK sei La persiza hetan mandadu judicial atu halo buska, revista no apreensaun, maibe kompetencia ida nee, laos kbiit principal, KAK em prinsipio tenki husu mandadu judicial ba Tribunal liu husi Ministerio Publico, ( hare art.172 n. 1, ho nia espesaun iha numero 2 codigo processo penal) wainhira halao buska,revista ka apreensaun urgente, liu tiha aktus sira nee, KAK tenke fo hatene kedas ba juiz kompetente, atu hetan validasaun. ( se la halo nunee, aktus sira KAK nian, sei konsidera Nulo / ka konsidera La vale nudar meios de prova).

Buska, revista no apreensaun urgente sei bele halao deit iha situasaun nebe determina katak, iha duni krime nebe halao iha situasaun flagrante delitu ( krime hetan /kaer ho liman ), konseito legal konaba flagrante delitu preve iha artigo “219“ codigo processo penal,noo so bele halo ba krime sira nebe punivel/sei kastigu ho pena prizaun/tama kadeia, nomos wainhira ita suspeita katak material krime nian subar hela iha fatin neba, noo, se demora atu hetan autorizaaun bele fo fatin /oportunidade ba ema ruma atu altera, muda ba fatin seluk ka halakon tiha material refere, ka bele hamosu perigu ba ema ka sasan nia seguransa.

Situasaun nebe refere Labele aplika ba buska domisiliaria (buska iha ema nia uma privada ) tamba uma privada tuir kontestu legal, rezerva hela kondisaun especial ida tuir artigo 37 numero 3, konstituisaun RDTL, hamutuk ho artigo 56 No.4 nomos artigo 170, 171 no. 2 codigo ba processo penal nian.Knar seluk KAK nian maka, wainhira persiza duni atu deskobre krime korrupsaun no karik atu evita /hadok perigu seluk ruma hasoru testemunha ka emar nebe fo informasaun konaba krime nee, iha ona indisius forte, nebe bele duni suspeita katak emar ruma/sira utiliza meios komunikasaun atu fasilita krime korrupsaun ka perturba processo inquerito, KAK bele konsidera emar sira nee, nudar mos agente krime nian (hare artigo 29 too 32 codigo penal Timor Leste) bele konsidera sira nudar cumplicidade,autoria,co-autor,instigador, nune KAK iha kompetencia atu rekere ba Tribunal (liu husi Ministerio Publico) hodi halao Eskuta telefonika.Iha situasaun ida nee, KAK iha dever atu observa presupostu sira nebe deskreve ona iha artigo 177 too 180 codigo processo penal, medidas nebe komisaun tenke tuir maka, so ho autorizasaun husi Juiz (mandadu judicial) maka KAK bele loke intersepsaun no gravasaun ba konversa ka komunikasaun telefonika, hodi atu deskobre verdade/informasaun los konaba, situasaun ruma nebe iha indikasaun katak, emar sira nebe suspeita atu ka komete dadaun krime ruma nebe bele hetan punisaun /kastigu tama prizaun as liu tinan tolu (3), ka krime ba injuria (ohin loron ita nia codigo penal La preve ona injuria nudar krime (iha Timor Leste konsidera nudar processo sivil ), ameasa, koasaun,devasa ba vida privada, perturbasaun ba paz no sosegu.
Eskuta telefonika ida nee, sei nulo wainhira halao la tuir presupostu artigo 177 codigo proceso penal. (hare artigo : 177 no.3 CP),Tamba mos komunikasaun nudar direito fundamental emar ida-idak nian nebe garante nia konfidensialidade tuir artigo 12 iha konvensaun direito emar nian, no artigo 37, No 1 konstituisaun RDTL.Komisaun Anti Korrupsaun wainhira remata nia investigasaun criminal, sei hatama relatorio final ba Ministerio Publico, tuir legislasaun penal haruka,tamba so Ministerio Publico maka nudar titular ba assaun penal (artigu 132 No.1 husi Konstituisaun RDTL nian,noo artigo 48 No.1, husi codigo proceso penal Timor Leste), ho nune, norma ida nee, aplika ba komisaun Anti Korrupsaun, liu-liu regime legal poder Policia tuir artigo 52 iha kodigo prosesu penal, nebe KAK iha dever remete/hatama nia relatorio ba Ministerio Publico hodi apresia, atu nunee Ministerio Publico,tuir nia kompetencia artigo 48 alinea d,bele determina halo akuzasaun tuir kompetencia iha art.236 no.1 ka halo arquivamento, tuir kompetencia nebe hetan husi art.235 no.1, hotu-hotu iha codigo processo penal Timor Leste.

Bazeia ba prespectiva iha leten, nudar sidadaun, ita hotu iha dever atu fo apoiu tomak ba suksesu servisu komisaun foun ida nee, atu bele lori nasaun RDTL ba paiz nebe Livre husi krime korrupsaun !Espectativa no kritikas nudar dalan ida atu motiva emar hotu-hotu atu servisu ho professionalidade.Nudar sidadaun, hakerek nain mos fo hanoin ba leitores no emar hotu-hotu, katak ita nian konstituisaun rezerva hela direito fundamental, emar hotu-hotu nia naran diak, emar nian dignidade, reputasaun, defesa ba emar idak-idak nia imagem, noo rezerva ba idak-idak nia vida privada noo familiar ( tuir artigo 12 konvensaun Direito Emar nian no artigo 36 husi konstituisaun RDTL), nomos norma seluk, maka DEVER/OBRIGASAUN emar idak-idak nian atu La duun salah emar seluk ida wainhira Tribunal seidauk hakotu ho sentence ka akordaun ruma ( nebe transitado em julgado ),hasoru emar ida katak nia salah duni komete aktu krime ida /ruma, ho nune, ita hotu iha dever atu respeita noo iha obrigasaun atu tane as konvensaun direito emar nian, liu-liu artigo 11, noo artigo 34 numero 1 husi ita nia konsitituisaun rasik.

Karik,wainhira ita La assegura artigo ka normas internasional noo nasional sira nebe refere ona iha leten (nebe ita adopta), maske ohin loron ita Laiha responsabilidade penal ba krime defamasaun, maibe nudar sidadaun sivil, ita hotu-hotu iha nafatin responsabilidade, noo vinculado nafatin ho sansaun sivil nebe aplikavel tuir codigo sivil Indonesia nian nebe sei vigora iha Timor Leste, liu-liu iha nia artgo 1372 codigo civil, katak: “alegasaun sivil konaba defamasaun,iha objectivo atu hetan indemnizasaun ba prejuizu no hadia fila fali dignidade noo naran diak “. Katak, direito ida nee, preve nia processo atu halao reklamasaun durante tinan ida (1), hahu emar ne hetan defamasaun ka hetan konesimentu ba defamasaun hasoru nia, hare artigo 1380 codigo sivil aplikaveel. (ref. La-hanesan ho processo penal, nebe refere denuncia husi vitima ka lezadu ba krime semi publico durante fulan 6 hahu husi konesimento ba crime).Ho nun’e, wainhira komisaun anti korrrupsaun hahu halao inquerito ba emar ruma, mai ita hotu hadok- an, husi duun ( matak ) malu, katak emar ruma salah ona, mai ita respeita nafatin emar se deit maka hetan processo iha KAK ! se La nune, ita sei La sai emar nebe konese no respeita emar seluk nia direito, ita hotu iha dever atu assegura direito nebe iha, ho equelibrio !...Mai ..Ita hein ! ! !

Hakerek nain ¦ Ivo Valente ¦ Observador Justisa ¦

Hela iha Dili.
Fonte: FORUM-HAKSESUK, domingo, 21 de Fevereiro de 2010

Samala RUA, RENETIL:kongratula Aderito de Jesus

Mensajen hato'o ba Militante Renetil sira, foti husi Forum Renetil!

Dili - Ita kongratula dala ida tan Kompaneiru Aderito de Jesus Soares nebe simu pose ohin loron 22 fulan Fevereiru tinan 2010 iha Parlamentu Nacional, nudar Komisariu ba Komisaun Anti Korrupsaun. Aproveita okaziaun ida nee atu fo hanoin ba malu, ba membrus RENETIL hotu, kestaun interese nacional ida nee.

Dili-Problema korrupsaun iha Timor-Leste kontinua bolu ita hotu nia atensaun no sadik ita nia integridade moral ka etika nudar cidadaun Timor-Leste. Kombate Korrupsaun, Promove Sustentabilidade Boa Governasaun nee intereses national ida. Ita hotu iha responsabilidade nudar cidadaun civiku atu kontribui ba alkansa interese nacional nee.

Rai Timor-Leste iha potencia ba halo nia oan sira atu sai riku nebe diak. Timor-Leste nian oan hotu-hotu iha oportunidade ba sai riku tuir dalan nebe diak. Tan sa o buka riku liu husi dalan korrupsaun hodi halo foer o nia-an ho tahu dois, se dalan diak atu sai riku iha hela o nia sorin? Se iha dalan rua nebe dook hanesan deit atu ba foti buat diak ida iha Kaikoli, ida liu husi dalan kaber no maran ida seluk nani tahu dois, mak o hili fali nani liu husi tahu dois, Kompaneirus sira imi mak halo deit konkluzaun ba ema nee. Diak liu mai ita fo kbiit ba servisu kombate korrupsaun no promove sustentabilidade boa governassaun; fo hanoin ba sira nebe terlanjur nani tiha ona iha tahu dois diak liu ba haris tiha iha be mos no seluk kuidadu para labele hili fali tahu dois.

Saudasoens konbativas kontra korrupssaun.

J. A. J. das Neves"Samala Rua" Sekretariu Geral

Tuesday, February 16, 2010

A cerimonia de tomada de posse do Comissario da Comissao Anti-Corrupcao adiada para o dia 22 de Fevereiro

Dili - (Timor post, 16/2/10) Um docente político da Universidade Nacional de Timor Leste, Matias Boavida, deu a sua opinião sobre a introdução do Aderito de Jesus como chefe da Comissao Anti-Corrupção no momento, em que, o Presidente do Parlamento Nacional Fernando "Lasama" de Araújo disse ao mesmo jornal que a cerimônia de posse da Comissão Anti-Corrupção, que foi programada para ser realizada ontem (14/2/10) será adiada para o dia 22 de Fevereiro de 2010.

Monday, February 15, 2010

Primeiru Ministro, Presidente Republika no Tribunal Rekursus Suporta Komissaun anti-Korrupsaun Timor Leste

PM Xanana Gusmao apoio Plano foun KAK
Dili - (DN, 12/2/10) Vice-Primeiru-Ministru ba Assutnus Administrativus, Eng. Mário Viegas Carrascalão, apresenta ona plano estrategiku ofisial foun atu halakon KKN iha Timor-Leste, dehan mos katak Primeiru ministru Xanana Gusmão apoia planu foun ne' e, maibe ministrus balun lian ladauk tuir malu ba planu ne' e.

PTR Claudio Ximenes hatan simu kasus korrupsaun husi KAK

Konsultor Juridiku Timor-oan sira mak sei analisa kasus korrupsaun nebe sei apresenta husi Komissaun foun Anti-Korrupsaun (KAK). Presidente Tribunal Rekursus, Dr. Claudio Ximenes, dehan lia hirak ne' e ba STL (edisaun, 15/2/10) katak Konseleirus Legais Timor-oan iha kbi'it naton (capacidade suficiente) atu tesi-lia ba kasus korrupsaun nebe Komissaun Anti-Korrupsaun sei apresenta ba tribunais sira.

PR Ramos Horta lakohi naran foer husu PM muda Governu

Dala ruma lia-foun mosu mai husi Timor Leste. Lia-foun hanesan: PR Ramos Horta husu Primeiru Ministru Xanana Gusmao muda governu AMP, tan lakohi hare "Presidente rai ida nian korrupsaun mak ukun fali, tanba sei hafoer deit ita "timor oan" nia naran". Presidente mos dehan "hau laiha provas katak iha korrupsaun iha governu" maibe "hau rona deit ema barak koalia kona ba korrupsaun".

Iha ne' e Presidente uza argumentu korrupsaun atu remodela governo AMP. Se mak hatene se korruptor nain ka korruptores sira mak ema hirak atu muda ses ne' e? Maibe wainhira Presidente dehan "suspeita korrupsaun bele hafoer "nia" naran, ne' e, soi atu ema hotu basa liman". Se ema politiku nain hotu nebe tu'ur iha fatin a'as hatenten sai ka hase'es husi hahalok a'at hirak ne' e, mundu sei sai oin seluk (noticia traduz husi expresso, 30/1/10.

Wednesday, February 10, 2010

Maluk sira, mai haruka SMS ba Mesa Parlamentu Nasional atu ajenda fila fali diskusaun ba Lei Pensaun Vitalisia ba ex-titulares orgaos soberania

Maluk sira,
Mar ita hotu haruka SMS ka uza meius seluk hato'o ba Mesa Parlamentu Nasional (PN) atu halo ajenda ba haksesuk malu konaba no hare fila fali Lei Pensaun Vitalicia (PV). Lei ne'ebe imoral no koruptus.

Aplikasaun ba Lei ne'e, tinan-tinan ita hamosu grupus elites ki'ik oan ida iha rai ida ne'e, ne'ebe habokur ho Osan povu nian. Nudar Mari Alkatiri hateten iha 2005 "Osan Petroleo ne' e povo nian, laos atu fo han fahi krekas sai bokur". Se iha lejsilatura 2012 maka deputadus sira hamutuk 65 maka la eleitu, signifika katak sira ne'e sai ona ex-titulares no automatikamente hetan beneficiu 100% nafatin husi Lei no.7/2007, ne'e sai hanesan mahon hodi hetan vencimentu hanesan ho deputadus nain 65 ne'ebe iha aktivu.

Se iha tinan 2012 maka Governu ida ne'e hotu ninia mandatu no povu la hili ona sira, sae Governu foun ho membrus governu foun, signifika katak sira be membrus governu agora sai ona ex-titulares, ho hamahon-an iha Lei PV, sira ex-membru governu mos simu osan hanesan sira ne'ebe iha ativu (100% no sira nia oan sira nebe laos ex-titular sei hetan 75% wainhira inan ka aman liu tiha ba mundu seluk).

Se hanesan ne'ebe bebeik, tinan-tinan ka liu tinan 6 ita hamosu grupus eleites ki'ik oan ida iha povu nia let ne'ebe parasita tamba la produtivu (liman-kabun bo'ot, ain-kabun bo'ot, hein deit, simu deit , han deit) tan moris diak, la falta buat ida ho osan Povu nian.

Maluk sira kalkula deit ba, se deputadu ida iha aktivu manan osan hamutuk $1.625, mos deputadu ida iha non-aktivu (ex-Titular) mos manan hanesan, kali ka multiplika deit total deputadus 65 x$1.25, no sira ex-titulares orgao seluk. Osan hira maka estadu tenke gasta ba ex-titulares sira ne'ebe la produtivu, toba deit la halo buat ida bele manan hanesan sira be aktivu. Ba eskola, ba goza iha Bali, loki kareta ka material uma husi liur mai la selu taxa, ba bisnis, tamba deit Lei PV maka fo mahon.

Neduni, lia menon no tatoli ba facebooker sira atu haruka sms ka karta ba Parlamentu Nasional, ba deputadus ida-idak, liliu ba Mesa Parlamentu Nasional atu ajenda fila fali debates ba alterasaun Lei PV no Regalias da ex-titulares (lei nº 5/2004, de 5 de Maio) assinado pelo ex-Presidente PN Francisco Lu'olo no Ex-Titulares sira seluk (Lei do Parlamento no 7/2007 assinado pelo vice-Presidente PN Jacob Fernandes).

Leis rua ne'ebe imoral!
Nota: Uluk kuandu Presidente da Republika Xanana Gusmao veto LPV "Fretilin dehan, lei ne' e sei la muda nen virgula ida" maibe tuir lei Presidente labele rejeita ka veta lei ida ba dala rua! Partidos oposisaun iha tempo neba (PD/PSD) hamriik sai husi plenario hatudu sira ninia protesto ba lei "imoral" iha leten. Agora, ita precisa hare sira hamriik metin kalae ou sei simu osan husi LPV no ex-titulares no taka ibun deit? nune' e sira sei konkretiza fali hanoin ida Mari foin dehan iha ninia artigu "Sociedade Unipessoa" katak "governo??? hakarak kria ema grupo ida riku iha kiak barak nia le' et?" tan sa Lu'olo/Fretilin uza maioria absoluta aprova lei imoral para suporta grupo sira ne' e?
Movimento Pro KAK

Tuesday, February 9, 2010

Aderito de Jesus Soares: East Timor's anti-graft chief rejects concerns over position

ANN(8/2/10) "East Timor's new anti-corruption chieft, Aderito de Jesus Soares has rejected concerns of oposition party and National NGO's that his position will have no real power to deal with corruption at a high level" [Reuters]

Aderito Soares says he's aiming for generational change as well as prosecutions in court to tackle the crippling problem of graft in East Timor.

Several Opposition politicians and non-government organisations have voiced concern the Commission will not be able to pursue high-ranking officials accused of corruption.

Mr Soares has told Radio Australia he understands the concerns and the expectations placed on the Anti-Corruption Commission."

There are a great expectation at the moment on the ground, you know from the public, and these things have to managed in a very prudent way," he said.

"This is really the challenge and the art of the Commission, and I can't promise, but I'm optimistic that the Commission can do something differently on the ground."

Read more other latest headline on corruption: Australia Network News

Monday, February 8, 2010

Corruption: East Timor appoints corruption commissioner ADERITO JESUS interviewed by ELIZABETH JACKSON from ABC

ELIZABETH JACKSON: East Timor's new anticorruption commissioner says he faces a huge task to root out corruption in his country. Numerous corruption allegations have been levelled against various members of the Government in East Timor. President Jose Ramos-Horta's concerned corruption is short-changing some of the most vulnerable people in the country.

SARA EVERINGHAM: It's almost as though Aderito Soares feels he's carrying the weight of East Timor on his shoulders.

ADERITO SOARES: Exactly, I mean this is a huge task. There are such a great exception from public.

SARA EVERINGHAM: Last week he was voted by parliament as East Timor's first anticorruption commissioner. The human rights lawyer says the commission's success is crucial for political stability in his country.

ADERITO SOARES: If you have government very corrupted, I mean they will totally breach all these basic rights of people, such as education and health and others. So I think this is something that we can put in the context of helping government to deliver in a proper way to deliver the policy to reach out, to reach the poor, to reach the marginal.

SARA EVERINGHAM: The new commission has generated a huge amount of debate among East Timorese. The young nation is still fragile; it's one of the poorest in the world; Australia is a major donor.East Timor's President Jose Ramos-Horta's concerned too much of the East Timor's annual Budget is being wasted, not reaching those who need it.

JOSE RAMOS HORTA: In view of the numerous reports of corruption of waste, mismanagement, we wonder how much of that 85 per cent Budget execution has trickled down to the benefit of the people in the rural areas, to the poor.If a road maintenance or repair cost $250,000 and yet very little or none was done; if a computer for a government office, a government official supposed to cost only $1000 dollars and yet the government pay $3,000, $4,000 for it?

SARA EVERINGHAM: Corruption is a potent political issue in east Timor and numerous allegations are made. The new commissioner will be under pressure to pursue high-profile convictions. He says education and prevention are also needed. East Timor's Opposition Fretilin Party doubts the Government has it.The vice-president Arsenio Bano.

ARSENIO BANO: We have a government that are very specialised in doing some painting. Like always talk nicely, but we don't see it in action.

SARA EVERINGHAM: Aderito Soares says given time the commission can succeed. He'll be sworn in next week. He knows the people of East Timor will be watching.

ELIZABETH JACKSON: read more Sara Everingham reporting at ABC

Wednesday, February 3, 2010

Sekretario Geral RENETIL, Samala Rua: Kombate korrupsaun, promove sustentabilidade no boa governasaun iha Timor Leste

Dili - (3/2/10) Preokupasaun sociedade no estadu ba problemas korrupssaun hatudu interese ba halakon no problema bo'ot nebe afeta boa governasaun no desenvolvimentu nebe integradu ba tempu naruk. Korrupsaun merese sai preokupasaun nacional no lideres orgaun estadu hotu-hotu nian, partidus politikus, sociedade civil, no lideres komunitarius sira preciza fo apoiu atu halakon tiha korrupsaun. Nee duni se deit mak simu knaar ida nee preciza hatudu integridade moral, legal no lealdade ba interese bo'ot nasaun nian hodi halakon duni problema korrupsaun.

RENETIL kongratula ita nia Parlamentu nebe hili Kompañeiru Aderito de Jesus "Lubhadu" ba sai Komisariu Komisaun Anti Korrupsaun. RENETIL hato’o kongratulasaun especial ba Kompañeiru Aderito nebe hetan fiar husi maioria representante povu nian iha Parlamentu Nacional ba halao knaar importante ne'e. RENETIL sei fo apoiu ba servisu todan nebe Kompañeiru Aderitu lidera tuir kapacidade nebe iha. Husu mos ba kompañeirus membrus RENETIL hotu-hotu atu fo apoiu liu husi dalan diak oi-oin nebe ita bele uza ba fo susesu ba servisu nee. Husu mos ba membrus sira nebe tur iha orgauns estadu nian atu koopera ba kombate korrupsaun iha Timor-Leste.

Kombate korrupsaun ita hotu nia responsabilidade nudar cidadaun civiku hodi promove boa governasaun no dezenvolvimentu integradu nebe sustentavel. Parabens ba Kompañeiru Aderitu de Jesus Soares "Lubhadu" no Parlamentu Nacional.

Sekretario Geral RENETIL
Jose Antonio de Jesus das Neves “Samala Rua”

Agio Pereira: Adérito de Jesus konfirmadu ona hanesan Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun Timor Leste

Dili - (3/2/10) Jurista, akadémiku no ativista direitus humanus Adérito de Jesus Soares, sai nu’udár primeiru Komisáriu eleitu ba Komisaun Anti-Korrupsaun Timór-Leste nian, tanba inisiativa Governu nian. Horseik Parlamentu Nasionál konsege hetan quorum hodi nune’e maioria absoluta vota ba kandidatura Adérito de Jesus.

Adérito de Jesus ne’ebé respeitadu tebes, nia fundadór no membru La'o Hamutuk nian, NGO importante ida iha Timór-Leste ne’ebé monitoriza no reporta kona-ba atividades Governu nian ho mós instituisoens internasionais hotu ne’ebé haknaar iha rai Timór-Leste.

De Jesus uluk halo parte órgaun konsultivu ba Projetu Monitorizasaun Sistema Justisa iha Timór-Leste no ONG Forum wainhira kria iha 2000. Hanesan jurista, nia servisu hamutuk ho Unidade Direitus Umanus UNMIT nian no UNDP, hodi hala’o formasaun kona-ba direitus umanus ba membrus Parlamentu Nasionál Timór-Leste iha 2004, no serve hanesan advogadu ba kazus polítika lubun ida, durante tempu okupasaun Indonézia, hanesan mós koordenadór advokasia ba direitus umanus iha Institutu Polítika, Peskiza no Advokasia iha Jakarta.

De Jesus rekonhesidu mós hanesan atór xave ida hotu ba elaborasaun Konstituisaun RDTL nian. Oras ne’e nia foti hela programa Mestradu iha Lei kona-ba Direitus Umanus Internasionais iha Canberra, Australia.

Desde independênsia, Adérito de Jesus hetan nomeasaun ba pozisoens xave lubun ida inklui ba Provedór (Ombudsman) no mós ba Komisáriu Komisaun Verdade i Amizade. Maibé nomeasaun hanesan Komisáriu ba Komisaun Anti-Korrupsaun mak kargu ida ke foin primeira vez nia hakarak simu.

Sekretáriu Estadu Ágio Pereira nota katak Adérito de Jesus ema ida ke iha prinsípiu, tanba ne’e mak nia sei atua independentemente no ba povu Timór-Leste nia interese ne’ebé di’ak liu, ne’ebé nia kongratula membrus Parlamentu sira hotu tanba bele duni foti desizaun ida ke importante tebes ho sensu dignidade ne’ebé kle’an, hodi nune’e bele salvaguarda interese nasionál. Pereira hatutan katak “Demonstrasaun lideransa husi Membrus Parlamentu Nasionál tomak ne’e, dala ida tan, hatudu maturidade no konsistênsia iha prosesus demokrátikus Timór nian hotu.”

‘Ida ne’e inisiativa kona-ba anti-korrupsaun, ne’ebé foin primeira vez implementa iha Timór- Leste no konsege duni hala’o, tanba lideransa di’ak Primeiru Minbistru Kay Rala Xanana Gusmão nian rasik, i ho nia fiar katak Timór-Leste sei hetan susesus wainhira hasoru dezafius ne’ebé boot liu ba independênsia nasionál, mak nia barani adopta polítikas hanesan kria Komisaun Anti-Korrupsaun.” FIN

For More Information Please Contact: Ágio Pereira +670 723 0011 :agiopereira@cdm.gov.tl : govtlmedia@gmail.com

Monday, February 1, 2010

Dr. Aderito de Jesus Soares hatan wainhira Parlamentu Nasional fihir nia Komissario KAK "Hau Lidera KAK ho Matenek no Profesionalismu”

DILI - Prezidente Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) Aderito de Jesus nebe foin eleitu kompromente sei lidera Instituisaun KAK ho nia matenek no profesionalimu nebe iha atu buka deteta no hamate virus KKN nebe buras makaas iha TL.

Aderito agradese ba Deputadu Parlamentu Nasional tomak nudar reprezentante povu nebe fo konfiansa ba nia liu husi votu konfiansa atu lidera KAK.

“Hau apresia ho hondra no garante katak, ho fiar boot nebe Parlamentu Nasional fo ba hau ho konfiansa atu lidera KAK halao misaun ida ho professional atu halo benefisiu diak ba nasaun ho povu Timor,” dehan Aderito ba STL liu husi via telefoni Sigunda (1/2).

Nia hatete molok hahu servisu, nia sei kria uluk estrutura KAK no programa estratejiku ba oin atu haree asuntu korupsaun nebe sei servisu hamutuk ho Governu, Igreja, ONG Nasional no Internasional inklui fo edukasaun ba komunidade no estudantes tomak liu husi kampania. “Asaun nebe hau sei halao maka rekruta funsionariu KAK no trasa programa dezenvolvementu nasional KAK husi tinan 1 ba to tinan 5 nian atu hau bele dezemvolve KAK liu husi asaun kampania nasional konaba kombate KKN servisu ho governu, Igreja, NGO atu halo ema hotu hatene konaba importansia kombate korupsaun,” dehan Aderito.

Nia hatutan katak, wainhira KAK hamarik, karik ONG ka sidadaun balun ba hato keixa korupsaun, KAK sei estuda klean kazu nee para buka hatene antes prosesu no rekomenda ba prokurador hodi estuda no hato ba tribunal hodi halao julgamentu.

Tuir planu Aderito sei fila mai TL iha semana ida nee nia laran, nia sei hamutuk ho nia familia sira atu prepara aan simu mandatu KAK.

KAK Tenki Ke’e Korupsaun AMP

Sekretariu Jeral Partidu CNRT, Doenicio Babo kongratula Komisariu eleitu KAK Aderito de Jesus atu lidera KAK ho nia matenek hodi bele kee korupsaun iha Governasaun AMP liu –liu membru governu husi CNRT sira nebe deskonfia involve iha KKN .

“Hau konkorda ema ida hanesan Aderito atu lidera KAK, tanba KAK presiza ema ida kee barani hanesan Aderito atu kaer ema se- se deit, tanba CNRT hakarak KAK nee kaer uluk ema sira iha CNRT ka AMP nebe deskunfia halo korupsaun kaer tiha sira maka foin KAK, kee fali korupsaun iha governasuan kotuk kotuk antes AMP mai, atu nee CNRT nia kampanha nebe hatete se deit maka naok osan $5cen tenki sai tiha duni,” nia hateten.

Sekjer CNRT hatutan katak, servisu nebe Aderitu tenke halo iha KAK maka halo kampania edukasaun ba prevensaun korupsaun ba eskola ho ONG no organizasaun seluk tan ho povu sira. “Hau suzere atu KAK tenke halo prevensaun ba korupsaun, se bele KAK tenki halo kurikulun hodi tau iha eskola hotu para estudante husi SD to Universidade hotu bele hatene katak, korupsaun nee ladiak, nebe presiza kombate,” nia komenta.

Parte seluk, nia propoin estrutura KAK kompostu husi ekipa servisu husi Adjuntu Komisariu KAK asuntu korupsaun, investigasuan no akuntabilidade tenke funsiona atu haree riku soin membrus governu tomak para kria ona admistrasaun estadu ho governasuan diak.

Deonicio hatete katak, maske KAK - TL ladun halao servisu makas hanesan KAK Indonezia nian. Maibe importante KAK TL sei servisu hamutuk ho polisia, prokurador ONG sira atu kombate KKN.

Sekjer CNRT garantia katak Aderito sei halao nia servisu ho professional, no sei la inklina ba partidu politika ou grupu interese se deit. Tanba konfiasa nebe nia simu husi reprezentante povu.

PM Xanana Apresia PN

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, apresia tebes ho esforsu Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo ho deputadu tomak nebe hili Aderito de Jesus nudar Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ho konsiensia.

“Hau apresia ba PN tanba bele aprova ona Komisariu ba komisaun Anti Korupsaun, atu nunee KAK bele funsiona no halao servisu ba interese nasional Estadu ho povu tomak,” dehan PM Xanana.

Nunee mos, Vise Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Jose Luis Guterres kongratula Komisariu eleitu Aderito de Jesus, nebe simu ona konfiansa husi reprezentante povu hodi lidera KAK. “Governu apresia i fo parabens ba deputadus Parlamentu Nasional tomak nebe hili ona Aderito nudar komisariu KAK nebe iha profesionalismu no aten brani lidera KAK,” dehan Luis ba STL iha Palasiu Governu Sigunda (02/01).

Nia dehan, liu husi estabelementu KAK bele hahu ona nia servisu atu kombate korupsaun nebe sai nudar virus ladiak atu hamate proseisu dezemvolvimentu povu Timor. “Ita lakohi korupsaun nee atu mosu ita nia rain laran hodi hamate proseisu dezenvolvimentu, tanba nee ita hari KAK, hodi haree problema nee,” tenik Jose Luis.

Maske nunee, Jose Luis husu nafatin ba Ivo Valente no Dr. Sebastiao Diaz Ximenes nebe komkore ba KAK atu labele laran susar, maibe servisu hamutuk nafatin komisariu KAK hodi kombate KKN iha rai laran. “Hau husu ba Dr. Ivo no Dr. Sebastiao nebe oferese sira nia aan ba KAK, atu fo nafatin sira nia kontribuisaun servisu hamutuk ho Dr Aderito kombate KKN,” nia espera.

Jose Luis husu ba deputadu tomak, ONG, Igreja, konfisaun sira seluk, sosidade civil husi ki'ik to'o kawaik sira no emprezariu tomak hodi fo apoiu ba Aderito hodi haree asuntu nasional Estadu nian. qdy/arz

Aderito de Jesus Eleitu ba Komisariu KAK "KAK Sei Deteta Virus KKN"

DILI – Aderito de Jesus ofisialmente eleitu nudar Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) hafoin manan absoluta ba kandidatu nain rua (2), Ivo Valente ho Sebastiao Diaz Ximenes, liu husi eleisaun sekretu iha Parlamentu Nasional, Segunda (1/2).

Aderito manan ho votus 40, Ivo Valente 2, Sebastiao Ximenes votu 19 no nulu (terbakar) ida. Tuir rejimentu Komisariu eleitu, iha poder hili nia adjuntu komisariu nain rua.

Komisariu eleitu oras ne’e halao hela nia estudu iha Australia. Rezultadu votasaun hamosu lamentasaun boot husi bankada opozisaun Fretilin. Tamba konsidera figura Aderito la garantia kombate korupsaun iha rai laran. Tamba figura nee desde prinsipiu arogante no buka hatun malu deit, needuni Fretilin sei la fo kontribusaun ba servisu KAK.

“Ami dezafia ba imparsialidade no kredibilidade Aderito atu diriji komisaun ne’e. Ami sei la koopera ho nia tamba ami fiar katak nia sei la kombate korupsaun, maibe sai deit liman ain ba AMP,”dehan Aniceto.

Diferente ho Xefii Bankada Fretilin nee, Prezidente AD Manuel Tilman, garante katak kapasidade figura Aderito sei halo investigasaun kriminal, atu kombate korupsaun iha Timor Leste (TL). “Nia ema matenek, no iha esperensia barak mos, tamba ne’e hau fiar katak nia bele lori komisaun ne’e ba oin,” Tilman hatete.

Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Fernando Lasama Araujo, hateten hakarak ka lakoi Aderito manan ona iha eleisaun, needuni Fretilin tenke hakruuk ba regras nebe determina ona. “Iha nebe deit laos minoria maka obriga maioria simu sira nia hanoin. Tamba ne’e hau sente triste ba Fretilin. Ba oin diak liu ita hotu hamutuk tau konfiansa ba Aderito tamba nia merese duni,” qdy

Fontes:Suara Timor LoroSae (STl, 02/02, paj.1 i 15)!